Ljubljančanka napustila lokal zbog jezika kojim joj se obratila konobarica: „U Sloveniji to neću dozvoliti“
Jedna objava iz Ljubljane pokrenula je burnu raspravu o jeziku koji bi strani radnici trebali koristiti kada komuniciraju s gostima u Sloveniji. Ljubljančanka je na društvenim mrežama opisala situaciju koja joj je, kako je navela, toliko zasmetala da je zajedno s porodicom odlučila napustiti ugostiteljski objekat u centru grada. Problem je nastao u trenutku kada im se konobarica obratila na srpskom jeziku. Njena objava izazvala je veliki broj komentara, ali i otvorila širu raspravu o tome koliko je poznavanje slovenskog jezika važno za radna mjesta koja podrazumijevaju svakodnevni kontakt s gostima.
Konobarica im se obratila na srpskom
Prema riječima Ljubljančanke, ona je s porodicom nedavno posjetila lokal u centru Ljubljane. Nakon što su sjeli kako bi nešto pojeli, prišla im je konobarica koja ih je, kako tvrdi autorica objave, pozdravila i obratila im se na srpskom jeziku.
Njena reakcija bila je vrlo jasna – porodica je odlučila napustiti lokal bez naručivanja.
U objavi je napisala da im je takav način komunikacije bio neprihvatljiv te najavila da će slučaj prijaviti. Istovremeno je naglasila da nema ništa protiv stranih radnika, ali smatra da bi zaposleni koji rade direktno s gostima trebali znati barem osnovne izraze na slovenskom jeziku.
Kako je navela, dovoljno bi bilo naučiti nekoliko osnovnih rečenica za komunikaciju s gostima.
„U Sloveniji to neću dozvoliti“
Upravo je njen stav prema upotrebi srpskog jezika u Sloveniji izazvao najviše reakcija.
Ljubljančanka je svoju odluku objasnila poređenjem sa situacijom u drugim državama. Navela je da se Slovenci kada putuju u Hrvatsku ili Srbiju trude koristiti njihov jezik, pa očekuje sličan odnos stranih radnika prema slovenskom jeziku kada rade u Sloveniji.
Njena objava brzo se proširila društvenim mrežama i podijelila javnost. Dio komentatora podržao je njen stav i smatra da bi prvi kontakt s gostom trebao biti na slovenskom jeziku. Drugi su, međutim, raspravu posmatrali šire i upozorili na probleme s nedostatkom radne snage u ugostiteljstvu.
Ugostitelji upozoravaju na problem nedostatka radnika
Predsjednik Obrtničko-poduzetničke komore Slovenije Blaž Cvar ukazao je da se slične situacije posljednjih godina sve češće pojavljuju upravo zbog nedostatka radnika.
Ugostiteljstvo je među djelatnostima u kojima poslodavci teško pronalaze dovoljan broj zaposlenih, pa se sve više zapošljavaju strani radnici. Problem nastaje kada novi zaposlenik još ne govori dovoljno dobro slovenski, posebno ako svakodnevno komunicira s gostima.
Cvar navodi da poslodavci pokušavaju svoje radnike što prije osposobiti za komunikaciju na slovenskom, ali učenje jezika ne ide uvijek tempom kojim bi poslodavci i gosti željeli.
Zbog toga iz OZS-a mole goste za određeno razumijevanje, uz upozorenje da se ugostitelji ponekad nalaze pred izborom između jezički nesavršene usluge i zatvorenog lokala zbog nedostatka zaposlenih.
Šta kaže slovenski zakon?
Pitanje upotrebe jezika u komunikaciji s gostima nije samo stvar ličnog stava.
Prema Zakonu o javnoj upotrebi slovenskog jezika, pravne osobe i samostalni poduzetnici koji posluju na području Slovenije dužni su poslovati sa strankama na slovenskom jeziku. Kada su usluge namijenjene i stranim gostima, mogu se koristiti i drugi jezici, ali slovenski ostaje osnovni jezik komunikacije.
Zakon također predviđa da poslodavci za radna mjesta na kojima zaposleni direktno komuniciraju sa strankama odrede potreban nivo znanja slovenskog jezika. Taj zahtjev trebao bi biti poznat već prilikom raspisivanja konkursa za posao.
Drugim riječima, korištenje stranog jezika samo po sebi nije problem ako gost to želi ili ako komunikacija uključuje stranog gosta. Međutim, kada je riječ o slovenskim korisnicima usluga, pravilo je da komunikacija treba biti omogućena na slovenskom jeziku. (Dnevnik)
Rasprava se proširila i izvan jednog lokala
Slučaj iz Ljubljane tako je prerastao priču o jednom restoranu i jednoj konobarici. Na društvenim mrežama otvorena je šira rasprava o integraciji stranih radnika, poznavanju jezika i položaju ugostiteljstva koje se posljednjih godina suočava s manjkom zaposlenih.
Jedni smatraju da je znanje slovenskog jezika osnovni dio odgovornosti svakog zaposlenog koji radi s domaćim gostima. Drugi upozoravaju da strani radnici često tek dolaskom u Sloveniju počinju učiti jezik i da bi im trebalo dati određeno vrijeme za prilagođavanje.
Ono oko čega se većina slaže jeste da će ovakvih situacija vjerovatno biti još, posebno dok slovensko tržište rada sve više zavisi od radnika iz drugih zemalja.
