Nova anketa javnog mnijenja u Srbiji pokazuje da bi Studentska lista na izborima osvojila 49,1 posto glasova, dok bi Vučićev SNS bio drugi sa 37,7 posto. Istraživanje je završeno 19. oktobra 2026. godine, a provedeno je na reprezentativnom uzorku od 2.400 birača.
Prema rezultatima, podrška vanparlamentarnim i novim političkim opcijama dramatično raste. Zbog toga se u izvještajima o anketi govori o mogućem historijskom preokretu na političkoj sceni Srbije.
SNS i dalje drugi, ali sa zaostatkom
SNS je do sada u svim anketama bio lider. Prema ovom istraživanju, zauzima drugo mjesto, a ispred njega je Studentska lista, koja se približava tački u kojoj bi mogla samostalno formirati vlast.
Razlika između dvije liste iznosi 11,4 procentna poticaja u korist Studentske liste. Time se, prema podacima iz ankete, mijenja dosadašnja slika odnosa snaga.
Tradicionalne stranke ispod izbornog praga
Pored rezultata Studentske liste, najveće iznenađenje ankete je kolaps tradicionalnih političkih aktera. Stranke koje su nekada bile ključni igrači, prema ovim podacima, nalaze se daleko ispod izbornog praga.
To znači da bi, ako bi se rezultati ankete pokazali tačnim, one ostale bez zastupnika u Skupštini. Izuzetak su manjinske stranke, poput SVM-a, na koje se izborni prag ne primjenjuje na isti način.
Projekcija: Studentskoj listi apsolutna većina mandata
Na osnovu procenata objavljena je i prva kalkulacija raspodjele mandata u Skupštini, koja ima ukupno 250 zastupničkih mjesta. Prema toj projekciji, u parlament bi ušle samo tri liste, uz manjinske stranke.
Studentska lista bi, prema kalkulaciji, osvojila oko 139 mandata. Time bi prešla granicu od 126 mandata, koliko je potrebno za natpolovičnu većinu. SNS bi dobio oko 107 mandata.
Izlaznost i broj glasova
U izvještaju se navodi i da bi, prema trenutnoj atmosferi, ukupna izlaznost mogla preći 4,4 miliona građana. U tom slučaju bi Studentska lista osvojila više od 2,3 miliona glasova.
Riječ je o procjeni koja se zasniva na ovoj anketi i trenutnom raspoloženju birača, a ne o konačnom ishodu glasanja.
Šta ove brojke znače, a šta ne
Važno je naglasiti da anketa nije izborni rezultat. Ona predstavlja presjek raspoloženja birača u određenom periodu, u ovom slučaju do 19. oktobra 2026. godine. Raspoloženje se do dana glasanja može promijeniti, a odluka o izlasku na birališta često presudno utiče na konačan ishod.
U objavljenom materijalu nije precizirano koja je agencija ili organizacija provela istraživanje, niti ko ga je naručio. Takvi podaci obično pomažu čitaocima da ocijene pouzdanost ankete, pa ih je korisno potražiti prije donošenja zaključaka.
Mandati koji se navode u projekciji su procjena izračunata na temelju procenata iz ankete. Stvarna raspodjela zavisi od konačnog broja glasova, izlaznosti i toga koje liste zaista pređu izborni prag.
Zašto je ova anketa privukla pažnju
Dva podatka najviše privlače pažnju. Prvi je da bi nova politička opcija mogla samostalno osvojiti većinu u parlamentu. Drugi je da bi stranke koje su dugo dominirale političkom scenom mogle ostati izvan Skupštine.
Ako bi se takav raspored snaga potvrdio na izborima, to bi značilo duboku promjenu u političkom životu Srbije. Do tada će ove brojke vjerovatno ostati jedna od glavnih tema političkih rasprava i novih istraživanja javnog mnijenja.
Čitaoci bi pri tumačenju ovakvih rezultata trebali imati na umu razliku između anketa i stvarnih izbora. Tek konačni rezultati glasanja pokazuju kako su birači zaista odlučili.
