.png)
Darijana Filipović, novoizabrana članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, u razgovoru za Fenu iznijela je planove za predstojeći četverogodišnji mandat. Govorila je o pripremama za preuzimanje dužnosti i o temama kojima želi dati prednost.
Kako je poručila, Predsjedništvo bi se u narednom periodu trebalo više baviti pitanjima koja su važna za građane. Smatra da se rad ove institucije previše povezuje s političkim sukobima, blokadama i međusobnim nadglasavanjem.
Mir, stabilnost i evropske integracije
Kao ključne ciljeve Filipović je navela mir, stabilnost, evropske integracije i unapređenje međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine. Posebno je naglasila značaj vanjske politike i diplomatije.
Prema njenim riječima, nadležnosti Predsjedništva trebalo bi koristiti za stvaranje novih mogućnosti za državu. Među prioritetima izdvojila je i funkcionalnost državnih institucija te poboljšanje životnog standarda građana.
Evropske integracije su tema koja se godinama provlači kroz političku scenu u zemlji. Za napredak na tom putu potrebno je da institucije na različitim nivoima vlasti nastupaju usklađeno, a Predsjedništvo u tom procesu ima važnu ulogu kao tijelo koje državu predstavlja pred međunarodnim partnerima.
Prvi kontakti s kolegama iz Predsjedništva
Filipović je otkrila da je već stupila u kontakt s Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović, s kojima bi trebala zajedno raditi u Predsjedništvu. Prema njenim riječima, različiti politički stavovi ne moraju biti prepreka dogovoru kada je riječ o pitanjima od zajedničkog interesa.
Takva poruka u fokus stavlja sposobnost članova Predsjedništva da pronađu zajednički jezik. Upravo od toga će, kako se može zaključiti iz njenih izjava, umnogome zavisiti i učinak institucije u narednom periodu.
Ravnopravnost naroda i jednako vrednovanje građana
Govoreći o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, Filipović je navela da političko predstavljanje Hrvata smatra važnim za stabilnost zemlje. Istovremeno je govorila o potrebi jednakog vrednovanja svih građana, bez obzira na njihove međusobne razlike.
Važno je naglasiti da u intervjuu, prema dostavljenom tekstu, nije najavila posebnu odluku usmjerenu protiv Bošnjaka ili muslimana, niti je predstavila bilo kakvu konkretnu mjeru te vrste. Takve najave pojavile su se u naslovnim sažecima pojedinih medija, ali ih sadržaj razgovora ne potvrđuje.
Kako se priprema za preuzimanje dužnosti
Filipović je kazala da se nakon izbora priprema za novu funkciju kroz analizu kampanje, razgovore sa stručnjacima i proučavanje tema iz oblasti vanjske politike, sigurnosti, diplomatije i evropskih integracija.
U trenutku davanja intervjua čekala se zvanična potvrda izbornih rezultata. Njene izjave stoga treba shvatiti kao najavu opredjeljenja, a ne kao konkretne odluke koje su već donesene.
Šta Predsjedništvo BiH zapravo radi
Predsjedništvo BiH čine tri člana. Među njegovim ključnim nadležnostima su vođenje vanjske politike, predstavljanje države u inostranstvu i predlaganje budžeta institucija BiH.
Članovi se biraju na općim izborima, a funkcija predsjedavajućeg se, prema uobičajenoj praksi, rotira među njima. Zato nijedan član ne može samostalno odrediti pravac rada institucije, što saradnju čini nužnom.
Zbog toga je način na koji članovi međusobno sarađuju od posebnog značaja. Kada se o ključnim pitanjima ne postigne dogovor, to se odražava na sliku o državi, ali i na njene odnose s partnerima u inostranstvu.
Od poruka do konkretnih odluka
Filipović je poručila da želi više dijaloga i manje političkih blokada. Takve poruke u javnosti se često čuju na početku mandata, a prava mjera njihove vrijednosti vidi se tek u praksi.
Hoće li se najavljeni pristup pretvoriti u konkretne odluke, pokazat će naredni period. Presudan će biti odnos članova Predsjedništva prema pitanjima oko kojih postoje političke razlike, ali i spremnost da se o njima razgovara.
Za građane je najvažnije da se rad institucija osjeti u svakodnevnom životu. Zato će se mandat novih članova Predsjedništva ocjenjivati prije svega po rezultatima, a ne po početnim izjavama. Praćenje konkretnih odluka, sjednica i javnih nastupa najbolji je način da se provjeri koliko se obećanja iz predizbornog perioda zaista ostvaruje.
