.png)
Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovo je oštro kritikovao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, ovaj put zbog načina na koji su donesene odluke o uvođenju savremenih tehnologija u izborni proces. Polemika je otvorena pred Opće izbore 2026. godine i već je prerasla u širi politički spor.
Dodik smatra da način na koji su odluke o finansiranju i uvođenju izbornih tehnologija donesene predstavlja zadiranje u nadležnosti domaćih institucija. OHR i Centralna izborna komisija BiH, s druge strane, tvrde da je cilj projekta povećanje integriteta, transparentnosti i pouzdanosti izbornog procesa.
U centru spora 112,5 miliona KM
Za projekat uvođenja novih izbornih tehnologija osigurano je 112,5 miliona KM. Prema navodima Centralne izborne komisije BiH, riječ je o višegodišnjem projektu koji obuhvata biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Upravo je način na koji su ta sredstva osigurana postao jedna od glavnih tačaka spora. Dodik tvrdi da se takvim potezima zaobilaze predstavnici iz Republike Srpske i dovodi u pitanje ravnopravnost unutar institucija BiH.
Važno je naglasiti da je to njegov politički stav i tumačenje odluka. Nije utvrđena činjenica da će nove tehnologije uticati na izborni rezultat.
Najava odgovora Republike Srpske
Dodik je u svojim izjavama poručivao da će Republika Srpska reagovati na poteze koje njeno političko rukovodstvo smatra neprihvatljivim. Posebno oštro kritikovao je Schmidta, kojeg već duže vrijeme osporava kao visokog predstavnika, a kritike je uputio i široj ulozi međunarodne zajednice u donošenju odluka u BiH.
Istovremeno je u drugim javnim nastupima isticao da političku borbu želi voditi političkim sredstvima i da ne želi sukob.
Šta donose nove tehnologije
Centralna izborna komisija BiH već je pokrenula konkretne pripreme za primjenu novog sistema. Projekat uključuje uređaje za biometrijsku identifikaciju birača i sisteme za skeniranje glasačkih listića.
Prva pošiljka opreme stigla je u BiH 3. augusta 2026. godine. CIK je tom prilikom objavio da će isporuka biti obavljena u više faza.
Cilj je, kako se navodi, da se identitet birača pouzdanije provjerava, a da se glasovi evidentiraju uz dodatnu tehnološku kontrolu. Drugim riječima, sistem bi trebao smanjiti prostor za greške i sumnje u regularnost glasanja.
Schmidt: birači moraju imati povjerenja
Christian Schmidt javno je zastupao stav da nove tehnologije trebaju zaštititi integritet izbora i povećati transparentnost. U junu 2026. poručio je da birači moraju biti sigurni da će njihovi glasovi biti pravilno prebrojani i dodijeljeni kandidatima za koje su glasali.
Takav stav suprotan je Dodikovom tumačenju, prema kojem uvođenje tehnologije i način finansiranja projekta predstavljaju političko zadiranje u izborni proces.
Od tehničkog pitanja do političkog sukoba
Ono što je u početku predstavljeno kao modernizacija izbora pretvorilo se u još jednu širu raspravu o nadležnostima institucija BiH, položaju Republike Srpske i ulozi OHR-a.
CIK je još 2025. godine objavio javnu nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića. Tokom 2026. nastavljene su pripreme za njegovu primjenu, što znači da se projekat ne pojavljuje preko noći, nego je godinama u procesu.
Tenzije se nastavljaju
Dodikove izjave pokazuju da u SNSD-u i dalje postoji snažno protivljenje načinu na koji OHR interveniše u pojedinim pitanjima u BiH. OHR, s druge strane, uvođenje izbornih tehnologija predstavlja kao mjeru koja treba doprinijeti slobodnijim, transparentnijim i vjerodostojnijim izborima.
Zbog toga pitanje novih izbornih tehnologija više nije samo tehničko. Ono je postalo još jedna velika tačka političkog spora pred Opće izbore 2026. godine, a građani će o njemu, kao i o samom izbornom procesu, imati priliku čuti još mnogo toga u narednom periodu.
