.png)
Nakon završetka izbora u Srbiji na društvenim mrežama se pojavljuju oštri zahtjevi upućeni Miloradu Dodiku, smijenjenom i osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske. Građani i politički analitičari traže da mu se trajno zabrani ulazak u Srbiju i oduzme državljanstvo, a povod su njegove najnovije političke poruke.
Revolt dijela srbijanske javnosti izazvalo je Dodikovo ponašanje prije i poslije izbora. Prvo je otvoreno podržao Aleksandra Vučića i glasao za njega, a potom se našao i u njegovom izbornom štabu. Nakon poraza Vučićeve liste poručio je studentima, koje je ranije nazivao “ustašama”, da su “Srbi jedan narod s dvije strane Drine”.
Reakcije na društvenim mrežama
Prema navodima iz izvora, Dodik je nakon izbora nastavio uobičajenu retoriku o jednom narodu s obje strane rijeke. Takav obrt izazvao je veliko negodovanje, naročito među građanima koji podržavaju studentski pokret i demokratske promjene u Srbiji.
Na društvenim mrežama se najviše dijeli stav upućen novim vlastima u Srbiji:
“Da se Dodiku trajno zabrani ulaz u Srbiju i da mu se oduzme državljanstvo.”
Građani u komentarima ispod te inicijative traže i strože ekonomske i pravne mjere protiv lidera SNSD-a. Među zahtjevima je i oduzimanje svih nepokretnosti i imovine koju posjeduje u Srbiji.
Garaža u Kliničkom centru i vila na Dedinju
U komentarima se posebno izdvajaju projekti koji se opisuju kao kontroverzni, među kojima su garaža usred Kliničkog centra i vila na Dedinju. Oni se navode kao primjeri imovine koju bi, prema ovim zahtjevima, trebalo preispitati.
Mnogi korisnici društvenih mreža ističu da se predložene mjere ne bi trebale odnositi samo na Dodika. Smatraju da bi trebalo obuhvatiti i članove njegove porodice, kao i sve slične političke aktere koji su, kako tvrde, godinama profitirali na račun građana Srbije.
Šta stoji iza ovih zahtjeva
U reakcijama se navodi da je srbijansko društvo, a naročito proevropske i studentske snage koje su iznijele teret promjena, sito Dodikovog političkog kameleonstva. Prema tim ocjenama, riječ je i o direktnom miješanju u unutrašnje odnose Srbije radi očuvanja vlastitih pozicija koje kritičari opisuju kao kriminalno-koruptivne.
Važno je naglasiti da je riječ o zahtjevima i stavovima građana i komentatora na društvenim mrežama, a ne o odlukama institucija. U izvoru nema informacija da su nadležni organi u Srbiji formalno reagovali na ove inicijative niti da se o njima raspravlja na institucionalnom nivou.
Zabrana ulaska u državu, oduzimanje državljanstva i oduzimanje imovine u pravilu su ozbiljne mjere koje zahtijevaju odluke nadležnih organa. Zato će se tek vidjeti hoće li inicijative koje se dijele na mrežama dobiti ikakav politički ili pravni odjek.
Dodikova poruka o “jednom narodu s dvije strane Drine” tako je, još jednom, otvorila pitanje odnosa političkih lidera iz Republike Srpske prema političkim prilikama u Srbiji. Dio javnosti u Srbiji jasno poručuje da takvo uplitanje ne želi.
Dodik za sada nije komentarisao ove zahtjeve, barem ne u izvoru koji je poslužio kao osnova za ovaj tekst. Reakcije u Srbiji, međutim, pokazuju da njegova uloga u srbijanskoj političkoj areni i nakon izbora ostaje predmet žustre rasprave.
Ostaje da se vidi kako će se situacija razvijati u narednom periodu, u kojem se očekuje da će novi politički odnosi u Srbiji donijeti i nove stavove prema političarima iz regiona koji su bili aktivni u izbornoj kampanji.
