.png)
U Srbiji se danas, 25. oktobra, održavaju vanredni parlamentarni izbori. Za podršku birača takmiče se vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i druge političke opcije, među kojima posebnu pažnju privlači studentski pokret. Biračka mjesta otvorena su u sedam sati, a glasanje traje do 20 sati.
Izlaznost je već u prvim satima bila znatno veća nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Ispred brojnih biračkih mjesta stvarali su se dugi redovi, a pojedini građani čekali su na glasanje još od ranih jutarnjih sati.
Brojke koje otvaraju pitanja
Prema podacima Republičke izborne komisije Srbije, do 12 sati glasalo je 34,55 posto birača. Na parlamentarnim izborima održanim u decembru 2023. godine izlaznost u istom periodu iznosila je 21,33 posto.
Organizacija CRTA procijenila je da je do 13 sati glasalo 41,1 posto birača. Na prethodnim parlamentarnim izborima u tom periodu izlaznost je bila 26,6 posto.
Ovi podaci postali su povod za različita politička tumačenja, posebno o tome kako bi veći broj birača mogao uticati na konačne rezultate. Sama izlaznost, međutim, ne govori kako su građani glasali, pa je za sada riječ samo o jednom dijelu slike izbornog dana.
Korać: „Vučić je gotov“
Među onima koji su komentarisali izborna dešavanja našao se i Žarko Korać, penzionisani profesor Beogradskog univerziteta i nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića. Korać smatra da bi velika izlaznost mogla biti ozbiljan problem za politički blok Aleksandra Vučića.
„Redovi za izbore su toliki i izlaznost već do podne je oko 35 posto, pa se već može govoriti da je Aleksandar Vučić gotov“, izjavio je Korać.
Njegova ocjena je politička procjena, a ne potvrđen izborni rezultat. Konačan odnos snaga bit će poznat tek nakon prebrojavanja glasova.
Izvještaji o nepravilnostima i optužbe
Tokom izbornog dana pojavili su se različiti izvještaji o mogućim nepravilnostima, dok se politički akteri i mediji međusobno optužuju za pokušaje utjecaja na izborni proces.
U dijelu medija bliskih vlastima objavljuju se izvještaji o nepravilnostima na biračkim mjestima, pritiscima na birače i navodnom kršenju izborne šutnje. Pojedini komentatori to tumače kao moguću pripremu javnosti za osporavanje rezultata ako oni budu nepovoljni za vladajuću stranku.
Nije, međutim, potvrđeno da postoji unaprijed pripremljena strategija nepriznavanja rezultata.
Scenariji o kojima se govori
U pojedinim političkim analizama iznosi se mogućnost da bi Aleksandar Vučić, u slučaju nepovoljnog ishoda, mogao pokušati osporiti regularnost glasanja ili odgoditi političke promjene. U tim spekulacijama spominju se i mogući protesti, nemiri i dodatno zaoštravanje političke situacije.
Pojedini komentatori razmatraju čak i proglašenje vanrednog stanja. Za sada, ipak, nema potvrđenih informacija da Vučić priprema takav potez.
Još jedan mogući izvor napetosti bio bi spor oko priznavanja rezultata, posebno ako različiti politički blokovi iznesu suprotstavljene tvrdnje o regularnosti glasanja.
Šta slijedi nakon zatvaranja birališta
Izbori se održavaju nakon dužeg perioda političkih napetosti i protesta, zbog čega se njihov ishod s velikom pažnjom prati i izvan Srbije. Iako se u dijelu javnosti već govori o mogućoj promjeni vlasti, stvarni rezultat još nije poznat.
Pažnja će zato biti usmjerena na prve zvanične rezultate, reakcije političkih aktera i postupanje nadležnih institucija nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Za čitaoce je važno razlikovati potvrđene podatke od procjena i spekulacija. Potvrđeno je da je izlaznost u prvom dijelu dana znatno veća nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Hoće li to dovesti do promjene političkih odnosa ili dodatnih napetosti, ostaje otvoreno pitanje.
