.png)
Gotovo dvije godine nakon što su trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine nedjeljom zatvorene, ponovo se otvorilo pitanje izmjena zakona o neradnoj nedjelji. Prema dostupnim informacijama, konačna odluka još nije donesena, pa za sada ostaje na snazi postojeće pravilo.
Političke najave unijele su neizvjesnost među zaposlene u trgovinskom sektoru, a javnost je i dalje podijeljena. Jedni naglašavaju da radnici imaju pravo na zagarantovan dan odmora, dok drugi upozoravaju da zatvaranje trgovina nedjeljom ograničava mogućnosti kupovine i utječe na poslovanje lokalnih zajednica.
Izvor: uradisam.net
O čemu se zapravo raspravlja
Rasprava o radnom vremenu trgovina nije samo ekonomsko pitanje. Ona se tiče položaja radnika, navika potrošača i načina na koji lokalne zajednice funkcionišu tokom sedmice.
Trgovinski sektor je jedan od onih u kojima je rad vikendom uobičajen, pa se pitanje slobodnog dana snažno odražava na porodični život zaposlenih. Zato svaka najava izmjena zakona brzo izazove reakcije i među radnicima i među kupcima.
Ministarstvo: Podaci ne opravdavaju ukidanje
Iz Federalnog ministarstva trgovine poručuju da dosadašnji ekonomski pokazatelji ne opravdavaju ukidanje neradne nedjelje. Pozivaju se na podatke Porezne uprave Federacije BiH.
Prema tim podacima, od početka primjene Zakona o unutrašnjoj trgovini nije zabilježen pad ukupnog prometa. Nije bilo ni masovnih otpuštanja radnika, niti značajnijeg preusmjeravanja potrošnje u Republiku Srpsku.
Podaci su, kako prenosi BHRT, pokazali i rast prometa u posmatranim lokalnim zajednicama.
Stručnjakinja: Ukupan promet nije cijela slika
Drugačiji pogled iznosi profesorica ekonomskih nauka Adisa Omerbegović Arapović. Upozorava da se učinci ove mjere ne mogu procjenjivati samo na osnovu ukupnog prometa u Federaciji BiH.
Smatra da je potrebno analizirati i posljedice za pojedine lokalne zajednice. To se posebno odnosi na područja uz međuentitetsku liniju, gdje su se, kako navodi, promijenile navike kupaca nedjeljom.
Zbirni podaci na nivou entiteta, drugim riječima, mogu izgledati povoljno, dok se stanje u pojedinim sredinama može razlikovati. Zato se traži detaljnija analiza u kojoj bi se uz ukupne brojke posmatrali i podaci po općinama i gradovima. Tek bi se tada mogla steći potpunija slika o tome kako je mjera djelovala na različita područja.
Sindikat: Radnici su dobili sigurnost
Iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH ističu da je neradna nedjelja radnicima donijela sigurnost koju ranije često nisu imali. Zakon o radu im je i prije garantovao jedan slobodan dan sedmično.
Međutim, zaposleni nisu uvijek unaprijed znali kada će taj dan koristiti, a u pojedinim slučajevima nisu ga imali uopće. Zbog toga u sindikatu neradnu nedjelju vide kao rješenje koje radnicima omogućava da planiraju vrijeme za porodicu i odmor.
Jasno određen dan odmora, za razliku od pravila koje se u praksi različito primjenjuje, olakšava planiranje obaveza izvan posla.
Politika: SDA bez komentara
Pitanje je ponovo aktuelizirano nakon izbora u Federaciji BiH. SDA, koja je osvojila najviše mandata u Federalnom parlamentu, ranije je kritizirala uvođenje neradne nedjelje i najavljivala zalaganje za izmjene zakona.
Predstavnici te stranke ovog puta nisu željeli komentarisati moguće promjene. Zbog toga za sada nije poznato u kojem bi smjeru mogle ići eventualne izmjene, niti kada bi o njima moglo biti riječi.
Šta to znači za radnike i kupce
Za zaposlene u trgovinama najvažnije pitanje ostaje isto: hoće li im nedjelja i dalje biti zagarantovan slobodan dan. Dok se jedni zalažu za očuvanje postojećeg rješenja, drugi traže mogućnost da trgovine rade svih sedam dana u sedmici.
Rasprava se tako, osim na ekonomske pokazatelje, svodi i na pitanje ravnoteže između prava radnika i navika potrošača.
Za kupce bi eventualna promjena značila drugačiji raspored kupovine nedjeljom. Dok se ništa ne promijeni, na snazi ostaje postojeće pravilo, pa je korisno da građani kupovinu i dalje planiraju unaprijed.
Za trgovce i lokalne zajednice moglo bi značiti promjene u poslovanju, ali o tome će se moći govoriti tek kada postane jasno šta se konkretno predlaže. Radnici koji imaju nedoumice oko svojih prava mogu se za informacije obratiti sindikatu ili nadležnim institucijama.
Konačan smjer rasprave zavisit će od eventualnih političkih dogovora i daljnjih poteza nadležnih institucija. Do tada radnici i poslodavci u trgovinskom sektoru ostaju u iščekivanju.
