Ana Brnabić i Tomislav Nikolić mogli bi ostati bez prava na korištenje državnih vila na beogradskom Dedinju. Razlog su promjene na političkoj ssceni Srbije i moguće formiranje nove vlade. Kako navodi portal Nova.rs, kad prestane obavljanje državne funkcije, prestaje i osnov za korištenje reprezentativnih državnih objekata.
Brnabić više nije predsjednica Narodne skupštine Srbije, niti obavlja funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice Republike. Zbog toga se postavlja pitanje njenog daljnjeg boravka u vili u kojoj je nekada živjela Jovanka Broz.

Nikolićev status vezan za jednu funkciju
Tomislav Nikolić vilu u Užičkoj ulici koristi na osnovu funkcije predsjednika Nacionalnog savjeta za koordinaciju saradnje s Rusijom i Kinom. Njegov status mogao bi se promijeniti ako nova vlada ukine tu funkciju ili ga razriješi dužnosti.
Nikolić se u tu vilu uselio nakon što je postao predsjednik Srbije, jer je objekt bio predviđen kao predsjednička rezidencija. Nakon isteka mandata nije napustio vilu. Vlada Srbije je u novembru 2018. godine izmijenila uredbu i vilu dodijelila na korištenje njemu, tadašnjem predsjedniku pomenutog savjeta.
Državne vile prilagođavane potrebama funkcionera
Tokom vlasti Srpske napredne stranke uredba o korištenju nekretnina za reprezentativne potrebe Republike Srbije mijenjana je više puta. Među korisnicima luksuznih objekata bili su i Brnabić i Nikolić.
Za potrebe tadašnje premijerke Brnabić rekonstruisana je vila u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića, u kojoj je ranije živjela Jovanka Broz. U objekt je uložen značajan novac, a nakon renoviranja namijenjen je za rezidencijalne potrebe predsjednika Vlade Srbije.
U vili Bokeljki u Tolstojevoj ulici često je boravio i Aleksandar Vučić. Prema navodima medija, koristio ju je za službene sastanke i prijeme stranih delegacija.
Šta se događa kada funkcioner izgubi funkciju?
Izvor iz Vlade Srbije za Nova.rs kaže da prestankom državne funkcije prestaje i osnov za korištenje državne vile. To ipak ne znači da bivši funkcioneri moraju odmah napustiti objekte, jer postoje izuzeci koji se odnose na njihovu sigurnost.
„Oni će morati da se isele onog trenutka kad stigne novi predsednik ili predsednica države i Vlade. Može da se desi da ostanu nešto duže u državnim vilama, ali samo ukoliko službe bezbednosti procene da je njihova sigurnost ugrožena. Oni mogu biti ugroženi čak i od komšiluka ako žive u neobezbeđenim domovima. U tom slučaju preseliće ih na neku novu lokaciju koja će takođe biti obezbeđena, a u svoje prvobitne kuće i stanove moći će da se vrate kada služba odluči da su bezbedni, odnosno kada proceni da im životi nisu ugroženi“, rekao je izvor iz Vlade Srbije za Nova.rs.
Drugim riječima, rok za iseljenje nije vezan samo za političke odluke. Ključnu ulogu mogle bi imati i procjene sigurnosnih službi o tome postoji li opasnost po bivše funkcionere.
Održavanje vila plaćano novcem građana
Posebnu pažnju izazivaju troškovi održavanja državnih rezidencija. Prema ranijim medijskim izvještajima, njih su putem budžeta finansirali građani Srbije.
Prema pisanju Insajdera, prosječni mjesečni troškovi održavanja vile u Užičkoj ulici, koju je koristio Nikolić, tokom 2018. godine iznosili su približno 400.000 dinara, odnosno oko 3.400 eura. U taj iznos ulazili su održavanje objekta, čišćenje, komunalne usluge, električna energija, voda, telefon i grijanje.
Iz Vlade Srbije su ranije za Insajder objasnili o čemu je riječ.
„U te troškove spada redovno održavanje objekta, spolja i iznutra, generalno čišćenje kompletne zgrade dva puta godišnje, komunalni troškovi, kao što su voda, struja i telefon, kao i grejanje na lož-ulje“
Šta dalje?
Za javnost je ovo pitanje važno jer se radi o imovini koja pripada državi i čije se održavanje plaća iz javnog novca. Zato se pitanje ko koristi državne vile i na osnovu čega redovno pojavljuje u javnosti, posebno kad se mijenja vlast.
Budući status Ane Brnabić i Tomislava Nikolića u vezi s korištenjem državnih rezidencija zavisit će od njihovih funkcija, odluka nove vlade i procjena nadležnih sigurnosnih službi. Do formiranja nove vlade i eventualnih izmjena uredbe ostaje otvoreno kada bi se i da li bi se iseljenje zaista dogodilo.






