.png)
Hrvati u Srbiji 8. novembra će prvi put neposredno birati svih 23 člana Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), tijela koje predstavlja njihovu zajednicu. Izbori za nacionalne savjete manjina održat će se tog dana u cijeloj Srbiji, a za Zagreb su prvi ozbiljan test slobode izbornog procesa.
Prema navodima dobro obaviještenih diplomatskih izvora, Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) dosad su različitim oblicima izbornog inženjeringa nastojali spriječiti Hrvate da samostalno biraju svoje predstavnike. U Zagrebu se nadaju da će takvi pokušaji biti manje izraženi nakon političkog slabljenja Vučića i njegove stranke.
Sastanak uoči izbora
Uoči glasanja ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman sastao se s Jasnom Vojnić, predsjednicom Hrvatske nacionalne vizije. Diplomatski izvori navode da hrvatska vlada i ministar pružaju podršku hrvatskim predstavnicima kako bi ostvarili što bolji izborni rezultat.
Grlić Radman u javnom obraćanju nije direktno spominjao ni Vučića ni SNS. Naglasio je, međutim, da izbori moraju biti slobodni, pošteni i transparentni.
Otvorena pitanja hrvatske zajednice
Na sastanku se razgovaralo i o položaju Hrvata u Srbiji, o problemima s kojima se suočavaju te o mogućnostima ostvarivanja prava koja su im zakonom zagarantovana.
Među otvorenim pitanjima posebno se izdvajaju obrazovanje i informisanje na hrvatskom jeziku, njegova službena upotreba, kao i politička zastupljenost hrvatske zajednice. Riječ je o oblastima koje su obuhvaćene i bilateralnim sporazumom o zaštiti manjina.
Hrvatska zahtijeva dosljednu primjenu tog sporazuma. Grlić Radman poručio je da će Zagreb nastaviti pažljivo pratiti ostvarivanje manjinskih prava i insistirati na tome da se preuzete obaveze provode i u praksi.
Govor mržnje i sigurnost zajednice
Ministar je posebno ukazao na potrebu adekvatnog reagovanja institucija Srbije u slučajevima govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti hrvatske zajednice. Time je dodatno naglasio da prava manjina nisu samo pitanje zakona na papiru, nego i svakodnevne prakse.
Hrvatska vlada, poručio je, nastavit će pružati snažnu i kontinuiranu podršku Hrvatima u Srbiji i njihovim institucijama. Cilj te podrške, kako je istakao, nije samo očuvanje nacionalnog identiteta nego i osiguravanje ravnopravnosti, dugoročnog opstanka i razvoja hrvatske zajednice.
Zašto je ovaj izbor važan
Nacionalni savjeti manjina tijela su preko kojih pripadnici manjinskih zajednica nastoje ostvarivati prava u oblastima poput obrazovanja, informisanja, kulture i službene upotrebe jezika. Upravo su to teme koje su u razgovoru Grlića Radmana i Jasne Vojnić izdvojene kao ključne za hrvatsku zajednicu u Srbiji.
Činjenica da će Hrvati po prvi put neposredno birati svih 23 člana HNV-a daje ovim izborima poseban značaj. Za zajednicu to znači da će sastav vijeća zavisiti od glasova njenih pripadnika, a ne od drugih mehanizama izbora.
Zato će se, prema pisanju izvora, pažnja u Zagrebu usmjeriti na to hoće li se izborni proces odvijati u skladu s načelima koja je istakao hrvatski ministar: slobodno, pošteno i transparentno. Šta će se dogoditi na dan glasanja, tek treba da se vidi.
Za sada je jasno da Zagreb izbore ne posmatra kao puku proceduru. Hrvatska poručuje da će pratiti i izborni proces i ostvarivanje manjinskih prava nakon njega, te da očekuje da se obaveze iz bilateralnog sporazuma provode u praksi.
Tvrdnje o izbornom inženjeringu potiču od neimenovanih diplomatskih izvora, a hrvatski ministar u javnom nastupu nije imenovao nikoga. Ipak, njegova poruka o slobodnim, poštenim i transparentnim izborima jasno pokazuje očekivanja Zagreba uoči 8. novembra.
