.png)
Uvođenje Evropskog sistema za ulazak i izlazak (EES) promijenilo je način na koji se prelaze granice u Evropi. Putnici prijavljuju duža čekanja i dodatne provjere, a prema izvještajima je u jednom danu ulazak odbijen čak 3.261 putniku.
Nekadašnja brza provjera dokumenata i kratak zastoj na prelazu za mnoge su sada prošlost. Novi sistem mijenja i način na koji putnici planiraju put, što se posebno odnosi na građane iz Bosne i Hercegovine i regije.
Gužve u prvim danima primjene
Nakon uvođenja EES-a mnogi putnici prijavili su ogromne gužve na graničnim prelazima. Najizraženije su bile na popularnim rutama koje vode prema turističkim destinacijama tokom ljetne sezone.
Putnici su na granici čekali i po nekoliko sati, a neki su, kako se navodi, noć proveli u vozilima da bi granicu prešli tek sljedećeg dana. Najteže je bilo porodicama s malom djecom, starijim osobama i putnicima sa zdravstvenim problemima.
Šta je EES i kako funkcioniše
EES je tehnološki napredniji način evidentiranja kretanja građana trećih zemalja unutar šengenskog prostora. Sistem se ne oslanja isključivo na pečat u pasošu, nego prikuplja detaljne podatke o svakom putniku, uključujući fotografiju lica i otiske prstiju.
Cilj je veća sigurnost, bolje praćenje dužine boravka i manje mogućnosti za zloupotrebe. Sistem treba da unaprijedi upravljanje migracijama i omogući brži pristup podacima potrebnim za provjeru identiteta.
U praksi su, međutim, dodatne provjere identiteta izazvale značajne zastoje. Putnici koji su se oslanjali na starije procedure suočili su se s dugim čekanjima, dodatnim pitanjima graničnih službenika, pa i s odbijanjem ulaska.
Jedan putnik iz Sarajeva, koji je planirao kratak vikend izlet u Zagreb, zadržan je više od tri sata zbog nedovoljno informacija o svom pravu na boravak. To mu je poremetilo plan putovanja.
Neinformisanost kao glavni problem
Jedan od ključnih uzroka problema na granicama jeste nedovoljna informisanost putnika. Mnogi su vjerovali da će prelazak granice biti brz i jednostavan, bez dodatnih provjera.
Novi sistem, međutim, traži da putnici unaprijed provjere vlastiti status, uključujući dužinu boravka u Evropskoj uniji i važenje dokumenata. Oni koji su to zanemarili suočili su se s ozbiljnim posljedicama, a podatak o 3.261 odbijenom ulasku u jednom danu pokazuje koliko su mjere stroge.
Mnogi putnici nisu ni znali da su prekoračili dozvoljeni broj dana boravka, pa su zbog toga imali problema na granici. Neinformisanost o promjenama propisa posebno može otežati život onima koji često putuju ili duže borave u inostranstvu.
Jedan putnik koji je putovao iz Italije u Njemačku nije znao da mu je stari pasoš istekao, zbog čega se morao vratiti.
Šta putnici trebaju uraditi
Evropska putovanja se sve više oslanjaju na digitalne procedure i strožu kontrolu, pa putnici moraju preuzeti veću odgovornost. Nije dovoljno imati važeći pasoš i kartu. Treba znati koliko dugo se smije ostati i postoje li prepreke za ulazak.
Preporuka je da se prije putovanja provjere zvanične stranice ambasada ili konzularnih službi i tako dobiju najnovije informacije o pravilima. Putovanje je potrebno dodatno isplanirati, uz računanje na moguća čekanja na granici.
Ko to zanemari, riskira da mu putovanje bude prekinuto već pri ulasku u zemlju odredišta.
Dugoročne koristi, kratkoročni izazovi
Uprkos početnim poteškoćama, EES bi dugoročno mogao donijeti efikasniju kontrolu i manje zloupotreba. Sistem treba da doda nivo sigurnosti koji se smatra potrebnim u vremenu kada su prijetnje poput terorizma i drugih oblika kriminala sve prisutnije.
Da bi se to postiglo, javnost mora biti pravovremeno informisana o novim pravilima. Ključnu ulogu ima komunikacija između institucija i građana, a uspjeh primjene zavisi od spremnosti svih da se prilagode.
