Najave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika o donošenju novog Ustava Republike Srpske ponovo su otvorile raspravu o odnosu entitetskih i državnih institucija. Postavlja se i pitanje kakve bi pravne posljedice uslijedile ako bi pojedine odluke bile u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine ili važećim zakonima.
Dodik je ranije izjavio da bi novi ustav mogao biti proglašen 9. januara. Dodao je da se postupak može okončati i kasnije, ako procedura ne bude završena u planiranom roku. Prema njegovim riječima, cilj je drugačije uređenje rada institucija i sprječavanje, kako tvrdi, političkih blokada.
Šta se najavljuje
Među najavljenim promjenama su izmjene koje se odnose na funkcionisanje Vijeća naroda Republike Srpske. Predviđene su i odredbe prema kojima bi Banja Luka bila definisana kao glavni grad, a Pale kao prijestonica Republike Srpske.
Pravni značaj takvih odredbi zavisio bi od njihovog konačnog sadržaja i usklađenosti s Ustavom Bosne i Hercegovine te drugim važećim propisima. Dok se tekst ne pojavi u konačnom obliku, ocjene o njegovim posljedicama ostaju u domenu pretpostavki.
Ko odlučuje o eventualnim postupcima?
Prema važećem pravnom okviru, Tužilaštvo BiH nadležno je za provođenje istraga i podizanje optužnica kada za to postoje zakonski uslovi. Sud BiH odlučuje o prijedlozima tužilaštva, što uključuje i eventualno određivanje mjera poput naloga za privođenje ili pritvora.
Sudske odluke i naloge provode nadležne policijske agencije, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima i utvrđenom nadležnošću. Svaka institucija, dakle, ima tačno određenu ulogu u postupku.
Samo donošenje entitetskog ustava ne predstavlja automatski osnov za krivičnu odgovornost. Isto tako ne znači da bi protiv bilo koje osobe odmah bio pokrenut krivični postupak. Za svaku eventualnu odgovornost potrebno je utvrditi postojanje konkretnih radnji koje ispunjavaju zakonska obilježja određenog krivičnog djela.
Šta propisuje Krivični zakon BiH?
Krivični zakon Bosne i Hercegovine u članu 156. reguliše krivično djelo napada na ustavni poredak. Za radnje koje ispunjavaju zakonom propisana obilježja tog djela predviđena je kazna zatvora od najmanje pet godina.
Član 203a odnosi se na neizvršavanje odluka visokog predstavnika. Njime je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, uz mogućnost primjene i drugih zakonom predviđenih posljedica.
Primjena ovih odredbi uvijek zavisi od konkretnih okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, prikupljenih dokaza i odluka nadležnih pravosudnih institucija. Navođenje članova zakona zato ne treba shvatiti kao najavu bilo kakvog postupka, nego kao prikaz pravnog okvira.
Političke rasprave i pravni postupci nisu isto
U javnosti se posljednjih dana često govori i o ulozi državnih pravosudnih i policijskih institucija, uključujući SIPA-u, Tužilaštvo BiH i druge nadležne organe. Rasprave su često obojene političkim tumačenjima i očekivanjima.
Ipak, političke tvrdnje ili nagađanja o tome kako bi pojedini rukovodioci mogli postupati ne predstavljaju dokaz o tome kako bi institucije zaista djelovale u konkretnom predmetu. Svaka odluka mora biti donesena u skladu sa zakonom i na osnovu utvrđenih činjenica.
Ključ je u sadržaju najavljenog ustava
U ovom trenutku ostaje nepoznato kakav će biti konačan tekst novog Ustava Republike Srpske. Nepoznato je i hoće li pojedine njegove odredbe biti predmet ocjene pred nadležnim pravosudnim institucijama.
Tek nakon eventualnog usvajanja i pravne analize sadržaja moglo bi se govoriti o mogućim pravnim posljedicama, osporavanjima ili drugim postupcima pred nadležnim organima.
Do tada se rasprava prvenstveno vodi u političkoj sferi. Svaka eventualna pravna odluka zavisit će isključivo od važećih zakona, ustavnog okvira Bosne i Hercegovine i odluka nadležnih institucija.
Za građane to praktično znači da je prerano donositi zaključke o ishodu cijele priče. Važno je razlikovati političke izjave od stvarnih pravnih koraka, a o njima se može govoriti tek kada postoje konkretni dokumenti i odluke.
